• Irena Lučić

Predstavljena vina vinarije Čitluk u Zagrebu


U ponedjeljak, 15.11.2021. u Zagrebu u prostoru HKD Napredak predstavljena je vinarija Čitluk d.d iz istoimenog hercegovačkoga grada. Ispred vinarije govorila je Maja Nakić iz marketinga. Vina je testirao i o njima govorio sommellier Tomislav Jakopović.


Vinarija Čitluk je najveća vinarija u BiH i zajedno sa svojim strateškim partnerom Hercegovina vinom iz Mostara ima oko 400 hektara nasada (250 Čitluk i 150 partneri) iz kojih u prosječnoj godini proizvedu oko 3.5 milijuna litara vina. Također i otkupljuju tržišne viškove malih vinogradara sa svoga područja. Svo grožđe se prerađuje u vinariji u Čitluku. Najznačajniji vinogradarski položaji su Kameni vinograd, Dubrava, Trtla, Kručevići, Žitomislići te Konjusi gdje je i restoran Romanca u vlasništvu vinarije. Većinski vlasnici su obitelji Nakić i Čule. Vina izlaze na tržište sa čak 35 etiketa među kojima su najznačajnije linije Teuta i Hercego, obje namjenjene HoReCa sektoru.




Na predstavljanju smo imali priliku kušati 4 vina pod etiketom Teuta: žilavka 2020, žilavka selekcija 2020, vranac 2015 i trnjak 2018. Ponovno je kao i na prošlom predstavljanju hercegovačkih vina trnjak dobio najviše komplimenata (dobitnik više zlata na natjecanjima i šampion Beowine-a 2020) te općenito crna linija u kojoj prevladavaju blatine i vranac. Jakopović o trnjaku: "Tanini su brojni, uglađeni a nalazim mirise niskog raslinja smilje, šmrika. Vino prepuno slasti, ne bi smetalo više kiseline, a malo manje drva, ali je svakako veliko vino." Na pitanje o tome zašto na tržištu ima toliko malo vina dobivenog od sorte trnjak, Maja Nakić je pojasnila "Trnjak je tek u prošlom desetljeću ponovno otkriven kao vrijedna sorta, a do tada su ga sadili samo kao oprašivača". I zaista posljednjih godina od vrgoračkoga kraja (Gašpar, Franić) pa do svih važnijih hercegovačkih vinara (Nuić, vinarija Andrija ...) posvećuje se velika pozornost ovoj sorti i vrlo brzo će doseći vjerojatno oko 50% nasada blatine, jer je blatina naravno još uvijek najraširenija crna sorta u Hercegovini.



Uz navedene etikete iz linije Teuta, kušali smo i Blatinu De Broto 2019 za koju je zaključeno da je sada u najboljoj formi (izražena mineralnost, dobar aromatski profil) i u budućnosti neće rasti. Naziv "de broto" na ovoj etiketi označava područje ovoga kraja koje se u povijesti prvi put spominje još 1306. Po recentnim posljednjim istraživanjima ime potječe od biljke broć kojom se bojalo sukno u srednjem vijeku, a danas je u grbu grada Čitluka. Posljednje vino u testiranju sa područja Dubrava-Međugorje je bilo Blatina Grand Cru 2015. Do sada su u toj ediciji izašla dva godišta 2011 i 2015, ograničene količine od oko 5000 butelja. Jakopović:" Ovo vino je besprijekorno napravljeno, elegantno, izražen okus šljive, pekmeza. Malo slatkasto. Kroz sva vina od kamenog do ovoga posljednjega je vidljiv stil enologa Prusine. Vina su elegantna, nisu jako svježa jer je intencija vinara bila da napravi upravo ovakva vina."


Prisutni g. Zdjelarević, koji je uvijek spreman dati procjenu i ocjenu, ponovno je govorio o winemakerima kao najvažnijem faktoru u lancu proizvodnje vina: "U finalnim proizvodima se uvijek vide te razlike (pH faktor, kiseline, alkoholi) koji će dignuti ili smanjiti vrijednost vina. Mislim da bi ova vrlo dobra vina mogla biti još bolja."



Naravno, kušali smo i tri žilavke kao najvažnija bijele sorte Hercegovine. Kameno vino 2020 (13.5 % alkohola kompaktno, aromatski naglašeno, svježe, visoki alkohol ne smeta), Teuta žilavka 2020 (13.5 % alkohola izraženije kiseline, čvrsto na nosu i nepcu ima dobru dužinu u osjetu) te Teuta žilavka selekcija 2020 (grožđe brano kasnije na području kamenih vinograda). Žilavku Teuta, više puta nagrađivanu zlatom (Mostar, GAST itd), Jakopović opisuje kao "sjajan reprezent sorte i terorrira."



Ova prezentacija nije mogla proći bez pohvala dugogodišnjem enologu Čitluka Tihomiru Prusini, prvom doktoru vinarstva u BiH i predavaču na Agronomskom fakultetu u Mostaru. Njegova vina su elegantna, odlično karakteriziraju hercegovački terroir i ciljano namijenjena određenoj vrsti potrošača.


Naposlijetku još valja napomenuti kako je većina predstavljenih vina cjenovno vrlo prihvatljiva (od 45 kn naviše), a više od 50% ukupne proizvodnje odlazi u izvoz koji pokriva hrvatsko, srpsko, slovensko i njemačko tržište.


---

PR: Vjekoslav Madunić

Foto: Marko Čolić

4 views0 comments