• Irena Lučić

Ima li štrudle u Nepalu?

Ovogodišnji je Štrudlafest pokrenuo čitav niz događanja diljem Karlovačke županije. U Jaškovu, centru događanja, okupilo se preko 40 domaćih izlagača, koji su dali kreativnosti maha. Tako se tu našlo štrudli od jabuka, šljiva, sira, buče, ali i đumbira, janjetine, čvaraka, ruže...


Novi juriš na Guinessa na desetu obljetnicu Štrudlafesta u Jaškovu

U Jaškovu se i ove godine održao Štrudlafest te još jednom pokazao kako je selo koje se 2015. godine upisalo na kartu svijeta postavljanjem novog Guinessovog rekorda za najdužu štrudlu na svijetu (čak 1479,38 m), postalo najznačajnija gastro destinacija Karlovačke županije.

Idejna začetica manifestacije, Lidija Žganjer-Gržetić, kaže da ovaj, šesti po redu Štrudlafest broji preko 10.000 posjetitelja, te dodaje kako tu ne misle stati, već da uskoro, za destegodišnjicu, planiraju novi juriš na Guinessa, Ipak, ističe kako rekord nije sam sebi svrha, već je važnije da manifestacija živi i širi se


Štrudla sa ružinim laticama
Štrudla sa ružinim laticama

Ima li u štrudle u Nepalu?

Ovogodišnji je Štrudlafest pokrenuo čitav niz događanja diljem Karlovačke županije. U Jaškovu, centru događanja, okupilo se preko 40 domaćih izlagača, koji su dali kreativnosti maha. Tako se tu našlo štrudli od jabuka, šljiva, sira, buče, ali i đumbira, janjetine, čvaraka, ruže te Cronamaza od lješnjaka. Stjepan Fanjek, koji stoji iza brenda Cronamaz, kazao nam je kako su njegove štrudle od "domaće nutele" odavno rasprodane, no kako su lješnjaci ove godine dobro rodili u okolici Karlovca, nema brige da će nestati popularnog namaza, koji se uspio nametnuti i na domaćem tržištu.


Posjetitelji su uživali u brojnim sadržajima za velike i male
Posjetitelji su uživali u brojnim sadržajima za velike i male

Čuli smo od naših domaćina kako je potrebno puno truda i volje kako bi se neka destinacija, posebno kontinentalna, brendirala kao turistička. Stoga su ove godine u ponudu uvrstili i labirint u kukuruzu, koje proširuju ponudu uz već popularne likovne radionice na lokalnim OPG-ovima. Jedna od ovogodišnjih radionica, pod nazivom "Ima li štrudle u Nepalu?", pozabavila se vrlo aktualnom temom sve većeg broja djelatnika nepalskog podrijetla zaposlenih u našim ugostiteljskim objektima, ali i voćnjacima i vrtovima sa povrćem, ističe Žganjer-Gržetić. Posjetitelji željni avanture i aktivnijeg boravka u prirodi mogli su pak kombinirati sveprisutnu štrudlu sa raftingom, jahanjem ili plovidbom na sve popularnijoj Žitnoj lađi.


Stjepan Fanjek sa domaćim lješnjacima, glavnim sastojkom Cronamaza
Stjepan Fanjek sa domaćim lješnjacima, glavnim sastojkom Cronamaza

Kontinent voli Primorska vina

Ove godine na Štrudlafestu predstavila su se i vina Kvarnera, iza kojih stoji udruga Kvarner Wines i njezin agilni voditelj Žarko Stilin. Uz njih u vinskoj ponudi našle su se i jake domaće vinske snage, poput vinara Zdenka Vrbaneka.


Na vrhu plešivičkog gorja, u mjestu Vrhovec, nalazi se vinarija i veliki restoran Sjepana-Stipe Čuliga, koji baštini vinogradarstvo u kraju gdje je nekada Badel imao tankove za milijune litara vina. Sada tamo stasaju sve vrsniji vinari koji uz pomoć Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu nastoje revitalizirati i stare sorte, poput hrvatske beline i dvije vivodinske mirisavke.


Ankica i Stjepan Čulig
Ankica i Stjepan Čulig

Ankica i Stipe Čulig bili su prvi koji su prije više godina počeli graditi kušaonicu vina za 60 osoba i mudro uložili u značajne smještajne kapacitete na obiteljskom gospodarstvu. Puni su tijekom cijele godine, bez obzira na turističke špice, dok po ljeti budu popunjeni 70 posto. Noćenje sa doručkom stoji 300 kuna.


Vinarija sa bazenom na vrhu Plešivice uskoro na prodaju

Stipe ističe da domaći ljudi prije samo 15-ak godina nisu vjerovali da će netko doći na vikend-odmor na Plešivicu, bili to domaći ili strani gosti. No, danas se na području grada Ozlja prostire 80ha vinograda, kao i vinska cesta, te 14 vinara koji vino stavljaju na tržište. Tu su i brojne turističke manifestacije koje dovode goste u vinarije.


Čulig konkretno ima 4000 čokota i jedan ha vinograda, uz što godišnje otkupi šest do sedam tona grožđa, što ukupnu proizvodnju vina dovodi na brojku od 7000 do 8000 litara. On je i predsjednik jedne od dvije udruge vinara, koji često i rado putuju, pa su tako već bili u Vojvodini i Crnoj Gori, a spremaju se uskoro i u Italiju, u posjetu Toskani.


Cilj im je, kaže, proizvesti 10.000 litara i to plasirati kroz veliki restoran. Stipe drži da je vino najlakše prodati na kućnom pragu, ali vrijeme je učinilo svoje i ovi radišni ljudi, koji su sve što imaju stekli svojim rukama, već su oglasili prodaju vinarije, čim nagodinu završe sa izgradnjom vanjskog bazena. Obzirom na sve veći značaj Karlovačke županije kao turističke destinacije, ne sumnjamo da će lako naći zainteresirane kupce.


---

Tekst: Marinko Petković, diWine Portal

Foto: Marinko Petković, Irena Lučić

13 views0 comments